FRBR - Knjižnični katalozi nove generacije
Functional Requirements for Bibliographic Records ili FRBR ponekad izgovarano "ferber" je konceptualni relacijski model povezanosti entiteta razvijen od strane International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA), koji iz točke gledišta korisnika dovodi u vezu njegove aktivnosti pri pretraživanju i pristupu podacima koji su putem Interneta javno dostupni u knjižničnim katalozima (OPAC).On za razliku od klasičnog modela ILS-a (Integrated Library System ili prevedeno "Integrirani knjižnični sustav") predstavlja više holistički pristup pretraživanju i dohvatu rezultata pretraživanja, budući da veze između entiteta osiguravaju poveznice potrebne za navigaciju kroz hijerarhiju njihovih odnosa. Ovaj model je značajan jer je neovisan od kataložnih standarda kao što su PPIAK ili AACR2 ili "International Standard Bibliographic Description" (ISBD). Riječ holizam je načelo iz psihologije a govori o tome da se pojedine psihičke pojave uvijek moraju promatrati u sklopu psihičke cjeline. Bibliografska baza podataka čiji je logički i fizički model nastao temeljem FRBR konceptualnog relacijskog modela, omogućuje korisniku laiku da umjesto traženja, koristeći logičku minimizaciju opsega podataka i njihovo probiranje, obavlja pronalaženje rezultata ukoliko isti postoje u bazi. WEB sučelje za pronalaženje rezultata u bibliografskim bazama podataka koje poštuje FRBR konceptualni model može ostvariti potpuni holistički pristup u realnom vremenu samo ako je model podataka bibliografske i normativne baze podataka također razvijen na istim načelima. Ovo je vrlo važno jer neprikazivanje svih, i to ažurnih podataka koji su povezani s prikazanim rezultantnim skupom, nužno dovodi do nemogućnosti pronalaženja dijela traženih rezultata i krnjeg holističkog pristupa, što sustav čini lošijim od klasičnog. Isto tako vrlo je bitno da ti rezultati budu prikazani brzo jer je Internet danas brza mreža a standarde brzine prikaza rezultata nametnuli su Google i ostali svjetski pretraživači. Vrijeme odziva informacijskog sustava je od presudne važnosti, te je uvijek potrebno dobro uskladiti korištenje algoritama koji na njega utječu s raspoloživom procesnom moći.
ZAŠTO FRBR OPAC ?
Normaliziranje baza podataka
u koje knjižnice pohranjuju svoje bibliografske zapise je od kritične važnosti (Conditio sine qua non) ukoliko se želi zadovoljiti
korisnike. Njih se ni u najmanjoj mjeri ne treba ticati kako su ti podaci pohranjeni. Oni samo žele što brže
pronaći informaciju koju traže. Ako knjižnica učini to pronalaženje prekompliciranim ili presporim za korisnika,
on će se zadovoljiti Google-om, što ne znači da će uspjeti u svom naumu.
Ne kaže se uzalud da je WEB OPAC posjetnica knjižnice.
Ukoliko sustav (ILS) nije u mogućnosti
podatke normalizirati i pohraniti ih u FRBR relacijskom modelu i na taj način zadovoljiti
postavljene kriterije, postoje dvije solucije:
·
redizajn
baze podataka (poznat pod nazivom FRBR-izacija) nakon kojega će se u svakom
trenutku sa prihvatljivim vremenom odziva sustava moći prikazivati sve
podatake (entitete) koji u odnosu
na traženi rezultat predstavljaju holističku cjelinu. Redizajn baze podataka u
pravilu znači redizajn svih programa koji s njom rade a ne samo WEB OPAC
software-a što znači povratak na testnu verziju cijelog software-a. Taj posao je
to teži što su baze podataka i broj postojećih korisnika klasičnog sustava veći.
·
korištenje
drugog krovnog sustava koji je FRBR-iziran na način da se podaci
periodički (ne u realnom vremenu) konvertiraju i prebacuju u njega, a potom
postanu dostupni korisnicima na WEB-u. Naravno, Online funkcije u posudbi kao što su dolazak u knjižnicu na temelju
informacije da je knjiga na polici ili
rezervacije primjerka ako nije, u tom slučaju nisu moguće ili su lažno moguće.
Osim toga, sustav je za vrijeme prebacivanja i sinhroniziranja podataka neko vrijeme izvan funkcije.
Komercijalno
dostupni WEB OPAC sustavi za pronalaženje rezultata pretraživanja u velikim
bibliografskim bazama podataka na FRBR načelima, počeli su se u testnim (Beta)
verzijama pojavljivati nakon 2007 godine. Najpoznatiji među njima su
OCLC WorldCat,
Innovative Interfaces ENCORE,
ExLibris PRIMO,
Serialssolutions AquaBrowser
i
BiblioCommons
.
Zanimljivo je da neki od njih unatoč tome što spadaju u
PROPRIETARY
sustave (na pr. ExLibris PRIMO), svoj SEARCH ENGINE baziraju na Open Source rješenjima (
Apache Lucene & Solr
).
Opis karakteristika i tehnoloških platformi OPAC-a slijedeće generacije možete vidjeti
ovdje
.
OPEN
SOURCE .
Kako je 2007.
prestao razvoj OPAC-a jednog od najraširenijih ILS-a u SAD-u,
Voyagera, korisnici su se našli pred dilemom da li prijeći na Aleph500, zatim
nadokupiti PRIMO pa na taj način osigurati FRBR OPAC, ili ostati na Voyageru i
možda nikada ne imati FRBR OPAC. Kongresna knjižnica također ima Voyager. U takvoj situaciji na Villanova University financiran
je razvoj OPEN SOURCE rješenja (9 razvojnih inžinjera, 97400 linija koda, 1.300.000
USD) za krovni sustav koji će raditi iznad Voyager-a kao FRBR OPAC. Sustav je
nazvan VUFIND, zahtjeva posebni
server, noću prebacije podatke iz Voyagera, te su podaci ažurni unatrag
24 sata. Holding's (podaci o posudbi) za prebačene bibliografske su On line dostupni jer ih VUFIND izravno
dohvaća s Voyagera. To rješenje prihvatile su i Nacionalna
knjižnica Australije te
Nacionalna
knjižnica Irske
. Za popis knjižnica koje koriste VUFIND kliknite
ovdje
.
FRBR u
Europi
U Europi u
nacionalnim knjižnicama , ako se izuzmu Velika Britanija, Danska, Irska, Škotska i Švedska još uvijek dominiraju
klasični OPAC sustavi koji su FRBR-izirani na način da je dodan relacijski pristup prema bibliografskim
razinama i vrstama građe te veze prema grupama normativnih podataka (ne odrednicama), i
podacima o posjedovanju (primjer Deutsche Nationalbibliothek).
FRBR u
regiji.
U regiji sve bivše jugoslavenske republike osim Hrvatske, koriste COBISS. COBISS ima klasični OPAC.
FRBR u
Hrvatskoj.
Konzorcij knjižnica CROLIST koristi Integrirani knjižnični sustav (ILS) Crolist razvijen i umrežen na UNIX/Oracle platformi. Sustav je prvo bio u upotrebi u NSK, a potom je instaliran i u drugim knjižnicama koje su zajedno s NSK uzajamno katalogizirale zapise u Skupni katalog Crolist. NSK je 21.11.2006. prešla na drugi knjižnični software Voyager, i danas ima klasični OPAC-a. Ministarstvo Kulture nabavlja za ostale knjižnice u sustavu novi poslužitelj na koji se prebacuje zajednička baza podataka nastala kooperativnom katalogizacijom. Danas Skupni katalog Crolist sadrži:
· Bibliografske zapise katalogizirane od strane NSK i konvertirane iz sustava Varian iz perioda do 1990.
· Bibliografske i normativne zapise kooperativno katalogizirane od strane NSK i ostalih umreženih knjižnica u sustavu Crolist u periodu od 1990 do 21.11.2006.
· Bibliografske i normativne zapise kooperativno katalogizirane od strane knjižnica u Konzorciju Crolist u periodu od 21.11.2006. do danas.
· Bibliografske i normativne zapise On Line konvertirane iz NSK sustava Voyager i Aleph (MARC21) u Skupni katalog Crolist (UNIMARC) u periodu od početka 2009 do danas.
Pod ugovorima o održavanju umreženo je 233 knjižnice u RH. Središnji sustav (Skupni katalog) instaliran je na poslužitelju u SRCE-u, a u bazi ima preko 1 milijun bibliografskih i normativnih zapisa. Klasični Crolist WEB OPAC u funkciji je od 1996 godine.
VERO je WEB OPAC PRETRAŽIVAČ
(Search Engine / Discovery Tool)
nove (treće) generacije koji koristi logički i fizički model Oracle baze podataka normaliziran i
usklađen s FRBR konceptualnim modelom bibliografskih i FRAD konceptualnim modelom normativnih podataka.
Korisniku pruža potpuno novo iskustvo u pronalaženju rezultata kroz holistički pristup pretraživanju bibliografske i normativne baze podataka
obuhvaćajući pri tom sve odrednice autora, predmeta i naslova, kao i pripadajuće uputnice.
Sustav omogućuje "Google like" transparentno kombiniranje riječi iz autora,
naslova (stvarnog i jedinstvenog stvarnog), te predmetnica (normiranih i slobodno oblikovanih), a potom i kombiniranje riječi samo u autorima, predmetima ili naslovima
.
Osim filtriranja na entitete FORMAT, GODINA NASTANKA, JEZIK i LOKACIJA POSJEDOVANJA (HOLDING'S) omogućeno je i sukcesivno probiranje rezultata na entitete AUTOR i PREDMET
. Na statističkoj bazi se nudi
odlazak u NOVO PRETRAŽIVANJE. Rezultati pretraživanja svrstavaju se po relevantnosti.
Osigurana je kompatibilnost sa svim Browser-ima (sa ili bez Ajax-a i Java Scriptova). Podržava UNICODE. Funkcionalno može raditi na dva
načina:
·
neovisno s bilo kojim Integriranim knjižničim sustavom (ILS-om) koji može exportirati podatke u UNIMARC ili MARC21 ISO-2709 formatu, na način da se novi i
izmijenjeni podaci dnevno ili češće automatski ažuriraju. Na taj način postojeći sustav čiji se model podataka ne može FRBR-izirati, dobija WEB OPAC nove generacije,
dok istovremeno zadržava sve ostale funkcije i ne mora ga se zamijeniti.
·
uparen
s Crolist integriranim knjižničnim sustavom VERO nudi funkcionalnost koju sadašnji
sustavi za pretraživanje nemaju i to u REALNOM vremenu, ostvarujući inteligentne pristupe postojećim
podacima knjižnice. Kada je optimiziran za Crolist, VERO može korisniku prikazivati broj naručenih kopija naslova, broj primjeraka u posudbi, trenutno stanje zaduženja,
te mu omogućiti rezervaciju naslova putem WEB-a, bez bojazni da ti podaci nisu aktualni (OLTP Web 2.0).
Ovisno o vrsti kataloga VERO ima dvije inačice: skupni katalog (konzorcij , županija ili sveučilište),
lokalni katalog (visokoškolska ustanova, nacionalna knjižnica, narodna knjižnica, specijalna knjižnica, srednja škola, osnovna škola).
Obje inačice mogu raditi samostalno ili mogu u slučaju uparenosti s Crolist-om biti međusobno umrežene i integrirane s modulom za prikaz digitalizirane građe
Isprobajte VERO
UNIBIS 2011