FRBR - Knjižnični katalozi nove generacije

Functional Requirements for Bibliographic Records ili FRBR ponekad izgovarano "ferber" je konceptualni relacijski model povezanosti entiteta razvijen od strane International Federation of Library Associations and Institutions (IFLA), koji iz točke gledišta korisnika dovodi u vezu njegove aktivnosti pri pretraživanju i pristupu podacima koji su putem Interneta javno dostupni u knjižničnim katalozima (OPAC).On za razliku od klasičnog modela ILS-a (Integrated Library System ili prevedeno "Integrirani knjižnični sustav") predstavlja više holistički pristup pretraživanju i dohvatu rezultata pretraživanja, budući da veze između entiteta osiguravaju poveznice potrebne za navigaciju kroz hijerarhiju njihovih odnosa. Ovaj model je značajan jer je neovisan od kataložnih standarda kao što su PPIAK ili AACR2 ili "International Standard Bibliographic Description" (ISBD). Riječ holizam je načelo iz psihologije a govori o tome da se pojedine psihičke pojave uvijek moraju promatrati u sklopu  psihičke cjeline. Bibliografska baza podataka čiji je logički i fizički model nastao temeljem FRBR konceptualnog relacijskog modela, omogućuje korisniku laiku da umjesto traženja, koristeći logičku minimizaciju opsega podataka i njihovo probiranje, obavlja pronalaženje rezultata ukoliko isti postoje u bazi. WEB sučelje za pronalaženje rezultata u bibliografskim bazama podataka koje poštuje FRBR konceptualni model može ostvariti potpuni holistički pristup u realnom vremenu samo ako je model podataka bibliografske i normativne baze podataka također razvijen na istim načelima. Ovo je vrlo važno jer neprikazivanje svih, i to ažurnih podataka koji su povezani s prikazanim rezultantnim skupom, nužno dovodi do nemogućnosti pronalaženja dijela traženih rezultata i krnjeg holističkog pristupa, što sustav čini lošijim od klasičnog. Isto tako vrlo je bitno da ti rezultati budu prikazani brzo jer je Internet danas brza mreža a standarde brzine prikaza rezultata nametnuli su Google i ostali svjetski pretraživači. Vrijeme odziva informacijskog sustava je od presudne važnosti, te je uvijek potrebno dobro uskladiti korištenje algoritama koji na njega utječu s raspoloživom procesnom moći.

ZAŠTO FRBR OPAC ?

Normaliziranje baza podataka u koje knjižnice pohranjuju svoje bibliografske zapise je od kritične važnosti (Conditio sine qua non) ukoliko se želi zadovoljiti korisnike. Njih se ni u najmanjoj mjeri ne treba ticati kako su ti podaci pohranjeni. Oni samo žele što brže pronaći informaciju koju traže. Ako knjižnica učini to pronalaženje prekompliciranim ili presporim za korisnika, on će se zadovoljiti Google-om, što ne znači da će uspjeti u svom naumu. Ne kaže se uzalud da je WEB OPAC posjetnica knjižnice.

Ukoliko sustav (ILS) nije u mogućnosti podatke normalizirati i pohraniti ih u FRBR relacijskom modelu i na taj način zadovoljiti postavljene kriterije, postoje dvije solucije:

·        redizajn baze podataka (poznat pod nazivom FRBR-izacija) nakon kojega će se u svakom trenutku sa prihvatljivim vremenom odziva sustava moći prikazivati sve podatake (entitete)  koji u odnosu na traženi rezultat predstavljaju holističku cjelinu. Redizajn baze podataka u pravilu znači redizajn svih programa koji s njom rade a ne samo WEB OPAC software-a što znači povratak na testnu verziju cijelog software-a. Taj posao je to teži što su baze podataka i broj postojećih korisnika klasičnog sustava veći.

·        korištenje drugog krovnog sustava koji je FRBR-iziran na način da se podaci periodički (ne u realnom vremenu) konvertiraju i prebacuju u njega, a potom postanu dostupni korisnicima na WEB-u. Naravno, Online funkcije u posudbi kao što su dolazak u knjižnicu na temelju informacije da je knjiga na polici ili rezervacije primjerka ako nije, u tom slučaju nisu moguće ili su lažno moguće. Osim toga, sustav je za vrijeme prebacivanja i sinhroniziranja podataka neko vrijeme izvan funkcije.

Komercijalno dostupni WEB OPAC sustavi za pronalaženje rezultata pretraživanja u velikim bibliografskim bazama podataka na FRBR načelima, počeli su se u testnim (Beta) verzijama pojavljivati nakon 2007 godine. Najpoznatiji među njima su OCLC WorldCat, Innovative Interfaces ENCORE, ExLibris PRIMO (ProQuest), Summon(ProQuest) , BiblioCommons i EBSCO Discovery Service . Zanimljivo je da većina od njih unatoč tome što spadaju u PROPRIETARY sustave (na pr. ExLibris PRIMO), svoj SEARCH ENGINE baziraju na Open Source rješenjima ( Apache Lucene & Solr ) što rezultira potrebom za harvestiranjem podataka iz bibliografske baze i rad u offline režimu. Interesantno je da je jedna od najvećih ako ne i najveća narodna knjižnica na svijetu (New York Public Library) prvobitno imala Encore OPAC, zatim je prešla na BiblioCommons sustav, a potom se vratila na Encore između ostaloga i zato što je Encore Online (OLTP/Oracle) sustav koji ne koristi Apache Lucene & Solr i ima ažurne podatke o posuđenim (raspoloživim primjercima građe u posudbi). Opis karakteristika i tehnoloških platformi OPAC-a slijedeće generacije možete vidjeti ovdje .

OPEN SOURCE .

Kako je 2007. prestao razvoj OPAC-a jednog od najraširenijih ILS-a u SAD-u, Voyagera, korisnici su se našli pred dilemom da li prijeći na Aleph500, zatim nadokupiti PRIMO pa na taj način osigurati FRBR OPAC, ili ostati na Voyageru i možda nikada ne imati FRBR OPAC. Kongresna knjižnica također ima Voyager. U takvoj situaciji na Villanova University financiran je razvoj OPEN SOURCE rješenja (22 razvojnih inžinjera, 317000 linija koda, 4.590.000 USD) za krovni sustav koji će raditi iznad Voyager-a kao FRBR OPAC. Sustav je nazvan VUFIND, zahtjeva posebni server, noću prebacije podatke iz Voyagera, te su podaci ažurni unatrag 24 sata. Holding's (podaci o posudbi) za prebačene bibliografske su On line dostupni jer ih VUFIND izravno dohvaća s Voyagera. To rješenje prihvatile su i Nacionalna knjižnica Australije te Nacionalna knjižnica Irske .

FRBR u Europi

U Europi u nacionalnim knjižnicama , ako se izuzmu Velika Britanija, Danska, Irska, Škotska i Švedska još uvijek dominiraju klasični OPAC sustavi koji su  FRBR-izirani na način da je dodan relacijski pristup prema bibliografskim razinama i vrstama građe te veze prema grupama normativnih podataka (ne odrednicama), i podacima o posjedovanju (primjer Deutsche Nationalbibliothek).

FRBR u regiji.

U regiji sve bivše jugoslavenske republike osim Hrvatske, koriste COBISS. COBISS (2016 godina) ima klasični OPAC.

FRBR u Hrvatskoj.

Konzorcij knjižnica CROLIST koristi Integrirani knjižnični sustav (ILS) Crolist razvijen i umrežen na UNIX/Oracle platformi. Sustav je prvo bio u upotrebi u NSK, a potom je instaliran i u drugim knjižnicama koje su zajedno s NSK uzajamno katalogizirale zapise u Skupni katalog Crolist. NSK je 2005. raspisala i poništila javni natječaj, zatim je 21.11.2006. prešla na drugi knjižnični software Voyager, potom tri godine kasnije prešla na treci knjižnični software Aleph, 2010 argumentirala te postupke, i danas (2016 godina) ima klasični OPAC. Ministarstvo Kulture u takvim okolnostima nabavlja za ostale knjižnice u sustavu novi poslužitelj na koji se prebacuje zajednička baza podataka nastala kooperativnom katalogizacijom.

SKUPNI KATALOG CROLIST Skupni katalog umrezenih knjiznica Zadarske zupanije Skupni katalog knjiznica Osjecko-baranjske zupanije Skupni katalog knjiznica Sibensko-kninske zupanije Knjiznica "Nikola Zrinski" Cakovec / Medimurska zupanija Gradska knjiznica i citaonica Sisak / Sisacko-mosl. zupanija Skupni katalog Sveucilista u Dubrovniku Skupni katalog Sveucilista Jurja Dobrile u Puli Skupni katalog Sveucilista u Zadru Skupni katalog Sveucilista u Rijeci Narodna knjiznica Grad, Dubrovnik Gradska knjiznica i citaonica Vinkovci Gradska i sveucilisna knjiznica Osijek Gradska knjiznica Zadar Gradska knjiznica i citaonica Novi Marof Sveucilisna knjiznica Split Sveucilisna knjiznica Rijeka Znanstvena knjiznica Zadar Gradska knjiznica "Juraj Sizgoric" Sibenik Pravni fakultet u Splitu Hrvatska narodna knjiznica i citaonica Nasice Centralna agronomska knjiznica Sveuciliste u Zadru Knjiznica Pravnog fakulteta u Zagrebu Ekonomski fakultet, knjiznica, Split Pravni fakultet Osijek, knjiznica Znanstvena knjiznica Dubrovnik Sveuciliste u Zadru, odjel za nastavnicke studije Gospic Sveucilisna knjiznica u Puli Narodna knjiznica Knin Narodna knjiznica Drnis Knjiznica Veleucilista u Rijeci Gradska knjiznica Orahovica Knj. Prav.fakul. u Zagrebu, Studijski centar za soc.rad. Sveuc. J.J.Strossmayera Osijek, Filozofski fakultet Gradska knjiznica Solin Hrvatska franjevacka provincija sv. Cirila i Metoda

Danas Skupni katalog Crolist sadrži:

·        Bibliografske zapise katalogizirane od strane NSK i konvertirane iz sustava Varian iz perioda do 1990.

·        Bibliografske i normativne zapise kooperativno katalogizirane od strane NSK i ostalih umreženih knjižnica u sustavu Crolist u periodu od 1990 do 21.11.2006.

·        Bibliografske i normativne zapise kooperativno katalogizirane od strane knjižnica u Konzorciju Crolist u periodu od 21.11.2006. do danas.

·        Bibliografske i normativne zapise On Line konvertirane iz NSK sustava Voyager i Aleph (MARC21) u Skupni katalog Crolist (UNIMARC) u periodu od početka 2009 do danas.

Pod ugovorima o održavanju umreženo je 229 knjižnica u RH. Središnji sustav (Skupni katalog) instaliran je na poslužitelju u SRCE-u, a u bazi ima preko 1 milijun bibliografskih i normativnih zapisa. Klasični Crolist WEB OPAC u funkciji je od 1996 godine.

VERO   je WEB OPAC PRETRAŽIVAČ i SERVISNA PLATFORMA (Search Engine / Discovery Tool) nove (treće) generacije koji koristi logički i fizički model Oracle baze podataka normaliziran i usklađen s FRBR konceptualnim modelom bibliografskih i FRAD konceptualnim modelom normativnih podataka. Korisniku pruža potpuno novo iskustvo u pronalaženju rezultata kroz holistički pristup pretraživanju bibliografske i normativne baze podataka obuhvaćajući pri tom sve odrednice autora, predmeta i naslova, kao i pripadajuće uputnice. Sustav omogućuje "Google like" transparentno kombiniranje riječi iz autora, naslova (stvarnog, jedinstvenog stvarnog i prištampanog), predmetnica (normiranih i slobodno oblikovanih), ISBN, ISSN, nakladnika, a potom i kombiniranje riječi samo u autorima, predmetima ili naslovima . Osim filtriranja na entitete FORMAT, GODINA NASTANKA, JEZIK i LOKACIJA POSJEDOVANJA (HOLDING'S) omogućeno je i sukcesivno probiranje rezultata na entitete AUTOR i PREDMET . Na statističkoj bazi se nudi odlazak u NOVO PRETRAŽIVANJE. Model podataka uključuje prepoznavanje SLIČNIH RADOVA odnosno ostalih izdanja pronađenog naslova (FRBR Group1 Bibliographic Entities - WORK-MANIFESTATION relation). Rezultati pretraživanja svrstavaju se po relevantnosti. Sustav uz svaki naslov prikazuje i njegovu POPULARNOST (Popularity Star rating). Osigurana je kompatibilnost sa svim Browser-ima (sa ili bez Ajax-a i Java Scriptova). Podržava UNICODE. Koristi Responsive Web Design (RWD) od Desktopa do pametnih telefona. Funkcionalno može raditi na dva načina:

·        neovisno s bilo kojim Integriranim knjižničim sustavom (ILS-om) koji može exportirati podatke u UNIMARC ili MARC21 ISO-2709 formatu, na način da se novi i izmijenjeni podaci dnevno ili češće automatski ažuriraju. Na taj način postojeći sustav čiji se model podataka ne može FRBR-izirati, dobija WEB OPAC nove generacije, dok istovremeno zadržava sve ostale funkcije i ne mora ga se zamijeniti.

·        uparen s Crolist integriranim knjižničnim sustavom VERO nudi funkcionalnost koju sadašnji sustavi za pretraživanje nemaju i to u REALNOM (stvarnom) vremenu, ostvarujući inteligentne pristupe postojećim podacima knjižnice. Kada je optimiziran za Crolist, VERO može korisniku prikazivati broj naručenih kopija naslova, broj primjeraka u posudbi, trenutno stanje zaduženja, te mu omogućiti rezervaciju naslova putem WEB-a, bez bojazni da ti podaci nisu aktualni (OLTP Web 2.0).

Ovisno o vrsti kataloga VERO ima dvije inačice:

   SKUPNI KATALOG   (konzorcij , sveučilište, županija, srednje škole, osnovne škole),
   LOKALNI KATALOG (nacionalna knjižnica, visokoškolska ustanova, gradska knjižnica, narodna knjižnica, specijalna knjižnica).

Obje inačice mogu raditi samostalno ili mogu u slučaju uparenosti s Crolist-om biti međusobno umrežene i integrirane s modulom za prikaz digitalizirane građe

VERO koristi vlastitu tražilicu i ima nekoliko jedinstvenih značajki koje proizvodu daju konkurentsku prednost uključujući vlastiti algoritam za rangiranje rezultata (relevantnost) dizajniran posebno za lokalnu knjižničnu građu, te upite putem API-a koji omogućuju knjižnicama dodatne opcije za pretraživanje vanjskih izvora i integraciju s lokalnim IKS-om.

UNIBIS 2015

Povratak